Šta sve djeca nasljeđuju od svojih roditelja?

Genetsko nasljeđivanje dobijamo od oba roditelja – pola od majke, a pola od oca. U spiralnoj molekuli koju nazivamo DNK “zapisane” su sve informacije koje su potrebne organizmu da bi preživio i prilagodio se okolini.

Koje sve osobine i karakteristike nasljeđujemo od roditelja, a u kojoj mjeri u nasljeđe dobijamo i sklonost ka određenim bolestima?

ALERGIJA

Kako se nasljeđuje: Ukoliko su oba roditelja alergična, vjerovatnoća da će se ona pojaviti i kod djeteta je oko 60 posto; ako je samo jedan roditelj alergičan,rizik je oko 40 posto, ali ako u porodici nema ovih tegoba, šanse su manje i padaju na 10 posto.

Uz nasljedne sklonosti, ove neugodne bolesti mogu biti izazvane i nizom drugih faktora, na primjer učestalim kontaktom s alergenima (tvari koje izazivaju alergiju), načinom života (gradsko stanovništvo češće obolijeva nego seosko)…Alergeni mogu biti različiti, a među one najčešće ubrajaju se: kućna prašina,prašinska grinja, različite vrste peludi i namirnice (mlijeko, žitarice, voće).

Šta treba učiniti? Jednostavnim testiranjem na koži nakon navršene druge godine života može se utvrditi je li riječ o alergiji, a kod djece mlađeg uzrasta testira se krv. Kada se utvrdi dijagnoza, započinje se liječenje, ovisno o vrsti alergije.

KRATKOVIDNOST

Kako se nasljeđuje: Kratkovidnost je genetski nasljedna i najčešće se prvi simptomi javljaju u djetinjstvu ili tinejdžerskim godinama. Tendencija rasta dioptrije je obično prisutna do 20-te godine, kada se polagano počinje stabilizirati.

I daltonizam, nesposobnost prepoznavanja boja (svih ili nekih) prenosi se s majke na mušku djecu.

Šta trebate učiniti? Ukoliko su oba roditelja “slabovidna”, povećana je vjerovatnoća da će i dijete imati iste smetnje, pa bi dijete trebalo odvesti na oftalmološki pregled već tokom prve godine.

U svakom slučaju, prvu kontrolu treba napraviti s tri godine.

KARIJES I BOLESTI ZUBA

Kako se nasljeđuje: Istina, karijes je bolest prouzrokovana bakterijama, ali ima djece koja su mu sklona više nego neka druga, zato što i njihovi roditelji pate od bolesti zuba. Drugi problem je loš zagriz ili poremećaj u žvakanju uslijed nasljedne deformacije čeljusti.

Šta trebate učiniti? Da biste spriječili pojavu karijesa, budite ustrajni u provođenju higijene usta, ali prije svega, vi trebate biti primjer svom djetetu– kad vas vidi s četkicom, oponašat će vas. Osim toga, vodite ga na stomatološke preglede svakih šest mjeseci.

DERMATITIS I PSORIJAZA

Kako se nasljeđuje: Ukoliko u porodici ima oboljelih od alergija, možda je i dijete naslijedilo sklonost ka atopijskom dermatitisu. Genetskim putem se prenosi i psorijaza, ali može se iskazati i nakon jake bakterijske infekcije (upala krajnika ili ždrijela) ili kod adolescenata nakon psihofizičkog stresa.

Šta trebate učiniti? Kožu svog djeteta redovno mažite hidratantnom kremom i ne koristite parfimirane sapune. Odijevajte ga u tkanine od prirodnih vlakana.

ASTMA

Kako se nasljeđuje: Astma je bolest s dominantnim simptomom upale dišnih puteva,praćena kašljem, iskašljavanjem i otežanim disanjem. Najčešće je kod mlađih bolesnika nastala uslijed alergije, dok se u srednjoj životnoj dobi javlja kao bronhijalna astma. Ukoliko jedan od roditelja boluje od astme, vjerovatnoća da će i dijete oboljeti iznosi oko 25 posto.

Šta trebate učiniti? Ako posumnjate na alergiju, napravite testove (na koži ili u krvi), citološki pregled pljuvačke i bris nosa. Na osnovu nalaza i uspostavljene dijagnoze, poduzima se liječenje specifičnim lijekovima koji smanjuju alergijsku upalu. Savjetuje se povećavanje vlažnosti zraka u prostoriji i izbjegavanje pušenja u kući. U dječijoj sobi ne bi se trebali nalaziti tepisi, dok jastuk, pokrivač i zavjese trebate često prati.