Stari zanati– Živi ateljei Sarajeva

Nekada su oko samog porodjaja i beba brinuli nei drugi ljudi. Nisu se zvali menadžeri kao danas, nego su vladali vještinama starih zanata. Evo najvažnijih tradicionalnih zanata koji su direktno imali veze s bebama:

Tekstil i odjeća

• Babica – ne samo porođaj, nego i prva njega djeteta

• Pelenar / pletilja – izrada platnenih pelena

• Krojačica za dječiju odjeću

• Tkalja – izrada platna za povoje, košuljice, pelene

• Vezilja – ukrašavanje dječije odjeće i posteljine

Drvo i namještaj

• Stolar / drvorezbar

• Izrada kolijevki, hodalica, drvenih igračaka

• Majstor za zipke (kolijevke)

Koža i obuća

• Opančar

• Izrada prve dječije obuće ručno

Njega i zdravlje

• Babica (primalja)

• Travarica / ljekaruša – čajevi, masti za bebe

• Kupeljarka – tradicionalno kupanje novorođenčadi

Igra i razvoj

• Igračkar / drvodjelja

• Izrada drvenih zvečka, lutaka, konjića

Kućni zanati

• Košaraš – pletene korpe za bebe

• Lončar – posudice, bočice, zdjelice

Tradicionalni zantlija je sve manje ali oni i dalje čuvaju dio tradicije i prepoznatljivog duha
Sarajeva. Zanat je u nekom ranijem vremenu bio izuzetno cijenjen i porodice koje su čuvale
tradiciju zanata su bile veoma cijenjene na kaldrmi Sarajeva, međutim danas je samo
nekolicina zanatlija još uvijek prisutna i bore se sa industijskom proizvodnjom i preprodajom
kopija koje dolaze sa istoka. Ipak njihove radionice čuvaju duh prošlih vremena a svaki
izrađeni predmet čuva i nosi pečat stoljetne vještine i znanja.
Sarajevo, grad susreta kultura i stoljetne tradicije, kroz promotivnu kampanju „Stari zanati –
Živi ateljei Sarajeva“ snažno afirmiše bogato zanatsko naslijeđe koje stoljećima oblikuje
identitet Baščaršije i šireg prostora Bosne i Hercegovine. Projekat je usmjeren na očuvanje,
savremenu valorizaciju i integraciju tradicionalnih zanata u kulturnu i turističku ponudu, kao
važnog segmenta nematerijalne kulturne baštine.
Glavni cilj projekta „Stari zanati – Živi ateljei Sarajeva“ je bio revitalizacija, očuvanje i
promocija starih zanata kao jednog od najvrednijih oblika nematerijalne kulturne baštine
Sarajeva. Kroz ovaj cilj, projekat doprinosi jačanju kulturnog identiteta, očuvanju zanatskih
znanja i njihovom prenošenju na buduće generacije.
Promocija projekta započela je u septembru na Sajmu turizma u Sarajevu, gdje su
predstavljeni zanatlije i njihove radionice kao autentični „živi ateljei“. Posjetioci su imali
priliku upoznati se s raznolikošću zanatskih vještina i njihovim značajem za savremenu
turističku i kulturnu ponudu, a veliko interesovanje domaćih i stranih gostiju potvrdilo je
opravdanost i relevantnost ovakvog koncepta. Poseban interes izazvala je gđa. Nermina Alić
koja je jedini ženski kazandžija u Sarajevu jer ljudi nisu navikli da vide žensku osobu koja se
bavi kazandžijskim poslom. Pored nje na sajmu su se predstavili i kole kazandžija Edin Kazaz
kao i filigran Midhat Bećari.

Nakon sajamske prezentacije, aktivnosti su nastavljene na ulicama Sarajeva kroz postavke
promo pultova i direktne prezentacije zanata. Tom prilikom promovisani su brojni
tradicionalni zanati koji čine okosnicu zanatske tradicije Sarajeva i Federacije BiH, među
kojima su kujundžije i filigrani, kazandžije, džamdžije, demirlije, sajdžije, džehavirdžije,
bardaklije, kao i drugi zanati koji zajedno čuvaju kontinuitet zanatskog stvaralaštva ovog
prostora.

Poseban segment projekta predstavlja snimanje kratkih video filmova o zanatlijama i
njihovim zanatima. Ovi video zapisi dokumentuju procese rada, lične priče majstora i
autentičnu atmosferu zanatskih radionica, te služe kao savremeni promotivni i edukativni alat,
ali i kao trajna digitalna arhiva nematerijalne kulturne baštine.

Koncept „živih ateljea“ podrazumijeva da zanatske radionice nisu samo prodajna mjesta, već
prostori susreta, edukacije i neposrednog doživljaja tradicije. Na taj način Baščaršija se
afirmiše kao otvoreni kulturno-turistički prostor, dok se stari zanati sistemski integrišu u
turističku i kulturnu ponudu Federacije Bosne i Hercegovine.
Osnovna ideja projekta jeste da stari zanati postanu prepoznatljiv i vitalan dio budućeg
kulturnog identiteta Federacije BiH, ne samo kao naslijeđe prošlosti, već kao aktivan resurs
savremenog društva. Kroz povezivanje zanatstva s turizmom, kulturom i obrazovanjem,
projekat doprinosi održivom razvoju i jačanju lokalnih zajednica.
Promotivne aktivnosti realizirane su do Nove 2025. godine, čime je dodatno obogaćena
zimska turistička ponuda Sarajeva. Zbog izuzetno pozitivnih reakcija javnosti i zanatlija,
projekat se nastavlja i u 2026. godini, kroz cjelogodišnju promociju starih zanata, s ciljem
njihovog dugoročnog pozicioniranja u kulturnim i turističkim strategijama Federacije BiH.
Realizacija projekta omogućena je uz podršku Federalnog ministarstva okoliša i turizma, kao i
Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo i Ministarstva privrede Kantona Sarajevo,
čime je dodatno potvrđen značaj projekta za razvoj kulture, turizma i očuvanje tradicionalnih
vrijednosti.
Projekat „Stari zanati – Živi ateljei Sarajeva“ jasno potvrđuje da su tradicionalni zanati živa
vrijednost i temelj budućeg kulturnog identiteta Bosne i Hercegovine – prisutni, vidljivi i
aktivni u prostoru u kojem su nastali.