Tunjevina u ishrani trudnica
Panika oko trovanja živom iz tune počela se širiti 2004. godine kada je američka Agencija za hranu i lijekove trudnicama, ali ne i generalnoj populaciji – savjetovala ograničavanje unosa ove ribe u organizam, piše portal INFOBAR.BA
Konzervirana tuna je jedan od najlakše dostupnih izvora proteina današnjice i čest izbor kada želimo pojesti nešto na brzinu. Ali, je li pametno jesti je baš svaki dan?
Američki nutricionisti nemaju ništa protiv redovitog konzumiranje tune iz konzerve, ali ju svakako ne bi stavili na svakodnevni jelovnik. Njihovo neslaganje s učestalim posezanjem za ovim konzervama nema samo veze s količinama žive i teških metala koji mogu biti prisutni u njenom mesu, već generalnim odrednicama zdrave prehrane.
Dobro je poznato da je tuna migracijska riba koja može preplivati veliku kilometražu te putem upiti teške metale i živu kao posljedicu zagađenja mora. Količine žive neće nestati ni nakon komplikovanog procesa konzerviranja, no izloženost njenim negativnim svojstvima zavisiti će o individualnim karakteristikama pojedinca.
Čak i da uporedite dvije osobe s istim uslovima – npr. jednoj konzervi od 180 grama ocijeđene tune dnevno, ne biste dobili identične rezultate. O utjecaju žive na ljudski organizam, zavisiti će tjelesna masa pojedinca, opšte stanje organizma, kao i eventualne genetske bolesti od kojih bi ta osoba mogla patiti.
Imajte na umu da se u 100 grama konzervirane tune može se naći od 10 do 45 mikrograma žive, dok će ista količina u svježem odresku ove plave ribe – biti dvostruko viša!
Treba znati i da većina plodova mora sadrži određene količine žive, a najčešći uzroci trovanja ovim elementom uključuju sve od problema s probavom, poput povraćanja i slabosti, do gubitka pamćenja. Zdravstveni stručnjaci stoga preporučuju umjerenost u konzumaciji.
