Greške u roditeljstvu

Odgoj djeteta jedna je od najvažnijih zadaća koju ćemo ikada imati – i zasigurno jedna od najtežih. Svakodnevno se suočavamo s brojnim pitanjima koja su složena i za nas i za našu djecu. O izazovima roditeljstva za naš portal piše pedagogica Merima Šatrović.

 

Odgojno djelovanje svakog roditelja je daleko od savršenog te s tim u vezi ne možemo reći da postoje univerzalna pravila. Greške u roditeljstvu su nešto što je potpuno prirodno,osobito kod roditelja koji se prvi put susreću sa roditeljstvom. Međutim važno je napomenuti i promisliti o greškama koje mogu ostaviti negativan trag u odrastanju, osobito ukoliko se duži vremenski period ponavljaju.

Neke od tih najčešćih grešaka su sljedeće:

1. Upoređivanje djeteta sa braćom/sestrama/ drugom djecom iz okoline

„Pogledaj kako ona djevojčica sluša svoju mamu…“ „Kako je Sara dobila 5 iz matematike…“  „Trebao bi se ugledati na svog brata koji je najbolji u razredu za razliku od tebe…“ Zaustavite se na trenutak svaki put kad pročitate, a tek izgovorite jednu od ovakvih mnogobrojnih rečenica upućenu djetetu. Kakvu poruku šaljete tek onda kada te rečenice dodatno obojite emocijama poput srdžbe, tuge, nemoći. Dijete se osjeća također ispunjeno negativnim emocijama, jer ste vi taj odraz ogledala svog lica i stanja prenijeli, izazvali u djetetu.  Ovim odgojnim djelovanjem pravite grešku, jer dovodite u pitanje dječije samopouzdanje, ponižavate ga, ne razumijevate njegovo individualno odrastanje, izazivate kod djeteta vid ljubomore i još mnogo toga sličnog.

2. Prevelika očekivanja roditelja

“ Želim da budeš bolja od svoje drugarice…“ „Ovo si trebao uraditi mnogo bolje…“ „Zašto se nisi više potrudio/la…“ „Ovo nije nikako dobro…“ U redu je kao roditelj, kao osoba koja usmjerava svoje dijete na bolji put, imati očekivanja, znači da vam je jednako i stalo do vašeg djeteta i njegovog razvoja, no u kojoj mjeri ta masa očekivanja može dovesti do negativnog efekta u odrastanju ?!

Roditelj u periodu odrastanja djetetovog života ponovno proživljava sebe i svoju prošlost, jer upravo na taj način želi ispraviti sve ono što sam nije postigao ili što smatra nakon toliko godina pogrešnim, jer „moglo je biti i drugačije“, pa na djetetu primjenjuje te ciljeve kako bi ispunio SVOJA, a ne DJETETOVA očekivanja i dobro ovo zapamtite. Dijete je individua za sebe, razvija svoj kapacitet u skladu sa svojim intelektualnim mogućnostima i roditeljska očekivanja vrlo često naprave samo kontraefekat u odrastanju, jer se dijete osjeća pogubljeno u onom što je dobro za njega i što želi, a sve je to izazvano roditeljskim pritiskom očekivanja.  Pitamo li dijete što ono želi i može? Nađimo kompromis!

3. Djeca pod „staklenim zvonom“

Ovaj tip roditelja je sve prisutniji u našim okruženjima. Razlog tome biva roditeljski nekontrolisani strah od vanjskih faktora koji mogu na bilo koji način ugroziti njihovo dijete. S tim u vezi u svom odgojnom djelovanju imaju strogi režim svih oblika zabrane i pravila i u  tome su vrlo dosljedni, a na taj način i utiču na onaj segment kojem se teži da dijete izraste u aktivnu, samostalnu, kreativnu i slobodnu ličnost! Pa da li će? Da li će izrasti ako se npr.,  želi igrati sa svojim drugarima u parku, izrasti u samostalnu ličnost, a vi strogo uputite; „Ne možeš, past ćeš, udarit ćeš se, udarit će te neko, isprljat ćeš se…“Ako smatrate da ćete moći doživotno, na ovaj način vršiti pritisak i držati dijete pored sebe, kao cvijet u saksiji, varate se. Više se povrijeđujete bez da toga bivate svjesni jedan period, a povrijeđujete i dijete za koje smatrate da nije doraslo donijeti samo odluku, ne poštujete ga kao ljudsko biće koje raste i odlazi baš kao što ste i vi. Društveno okruženje prirodno stvara izazove u kojem dijete treba i samostalno doći do spoznaje snalaženja, jer tako uči i tako se razvija. Vi nećete uvijek biti tu…

4. Zamjena uloga dijete – roditelj

U praksi sve češća greška za vidjeti u mnogim situacijama, kako profesionalnim tako i privatnim. „Ali znate moje dijete ne želi ništa da jede, ako mu ja ne dam tablet da gleda crtić, jer u protivnom počne da vrišti i da baca tanjir…“ Jasna i zamisliva scena, ali pitanje koje proizilazi iz ove ispovijesti tim roditeljima je sljedeće: “Ko postavlja granice u ponašanju, osobito takvom, vi ili dijete?!  Ko je dijete naučio da uz egzistencijalnu potrebu koristi tablet?“  U ovim situacijama, u kojima dijete zbog onog što striktno želi, u datom momentu, a pritom je to nešto neprihvatljivo oboji situaciju svojim „tantrumima“ ili izljevima bijesa kao prirodnim situacijama za manju djecu, u kojima roditelj postane najslabije biće, pa dopusti djetetu da istraje u onom što želi, samo da prestane plakati i vrištati, direktno daje djetetu moć i kontrolu nad tom situacijom u kojoj će se svaki naredni put tako ponašati i tu već nastaje lančana reakcija. Onda se roditelj pita gdje je to pogriješio…Upravo tamo gdje je trebalo postepeno postavljati GRANICE i biti jak onda kada dijete ispituje te naše granice kao u prethodno navedenom primjeru, jednim od najčešćih.

5. „Nemam vremena“ za tebe – Nezainteresirano roditeljstvo

Ovo je jedna od grešaka koja je po mišljenju mnogih stručnjaka najstrašniji oblik u odgojnom djelovanju i koja definitivno može predstavljati jednu zasebnu temu. Od toga da izgovorite djetetu „nemam sad vremena za tebe, još mi samo ti i tvoje gluposti falite u ovom danu“ do toga da se tako učestalo ponašate spadate u kategoriju nezainteresiranih roditelja . Zanemarivanje djeteta na bilo koji način, vrlo slobodno možemo okarakterisati kao „skriveni oblik nasilja.“ Uredu je da roditelj bude umoran, da ima vrijeme za sebe, svog partnera, prijatelje, ali ne smije zaboraviti na svoje dijete i njegove osnovne potrebe. Kada nam dijete dođe s nekim pitanjem, a mi ga par dana zaredom odbijamo, ako se želi igrati s nama, a mi svaki dan moramo praviti ručak jer „nemamo vremena“ dijete se osjeća usamljeno i tužno, ogorčeno i izazivate ogromnu količinu gnjeva. Ako vi njegovu najmanju sitnicu u upitnom obliku posmatrate kao „gluposti“, sutra kada bude odrastalo neće vam doći reći ni one „najveće stvari“ jer nema kome, jer zna i naučilo je onaj vaš odgovor „nemam vremena, mani me se gluposti…“

Dok god mislim o greškama roditeljstva, uz to učinjenju ne ponovim nikad više, nije me strah posljedica. – Merima Šatrović.

Za mnogo korisnih savjeta o roditeljstvu posjetite i instagram profil  https://www.instagram.com/koracijednogpedagoga/.

Email: merima199691@hotmail.com i koracijednogpedagoga@gmail.com